Počeli su prvi koraci novog sistema u međunarodnim odnosima

Naš sagovornik je Stanislav Mladenov, politikolog i međunarodni analitičar. Diplomirao je i nastavlja studije u gradu Kazanju (Republika Tatarstan, Ruska Federacija). Takođe je bio nedavno učesnik značajnih konferencija u Rusiji i Indoneziji na različite geopolitičke teme.

 

NOVI VESNIK: Kako ocenjujete trenutni tok sukoba u Ukrajini? Koji su pravi ciljevi ruske operacije?

 

-Događaji u Ukrajini imaju svoje korene iz 1997. godine, kada je Rusija čvrsto odlučila da sledi izgradnju multipolarnog sveta – „krivac“ je bio titan Jevgenij Primakov, čije je stavove u to vreme počeo slediti i Jeljcin. Stoga, izbor Vladimira Putina, a ne Borisa Njemcova, za predsednika nije bio iznenađujući. Ova spoljna politika Rusije predviđa Istočnu Evropu kao tampon između Zapada i evroazijstva, a čak bih dodao da se na Istočnu Evropu gleda kao na saveznički deo. To, međutim, nije bilo prikazano sa pijedestala sve do decembra prošle godine, kada je Rusija zahtevala da se NATO povuče na takozvanu „liniju Hana Batua” ili granice Atlantske alijanse iz 1997. godine. U Briselu i Ženevi, većina zapadne elite ignorisala je ove zahteve i nije umirila Moskvu. Međutim, reči Vladimira Putina pre nekoliko meseci bile su da je „neprijatelj pred našim vratima“ – a to je značilo mogućnost da Ukrajina nabavi nuklearno oružje, da uđe u NATO. Ako se objektivno sudi o početku sukoba, ne treba zaboraviti da je Rusija sa datim republikama potpisala ne samo priznanje, već i ugovor o prijateljstvu, u kojem je stajalo da u slučaju agresivnih akcija prema jednoj od ugovornih strana,ova druga strana mora pomoći.

Preporučujemo:  Kineski teleskop spazio znakove vanzemaljaca? Izveštaj brzo obrisan

NOVI VESNIK:Kakav je, po vašem mišljenju, stav Kine o rusko-zapadnom sukobu?

 

-Pomenuo sam Primakova 1997. godine, a te godine je potpisana deklaracija o multipolarnom svetu. Ideja globalizacije je potpuno zamrla na sreću ili ne, a poslednjih više od 10 godina svet je u statičnom stanju u međunarodnim odnosima – nije postojao čvrst pravac ka kom svetskom poretku idemo. Za Kinu je multipolarni svet poželjni koncept, pri čemu imajmo u vidu da globalizacija sa sobom nosi neoliberalne vrednosti koje protivreče tradiciji, veri i patriotizmu. Isključujući ovo drugo za Kinu, globalizacija u političkom i društvenom smislu bila bi tragedija. Dakle, za Kinu je povlačenje zapadnog sveta u manju sferu uticaja dobrodošlo. Investicije iz Pekinga uvek čekaju odgovarajuće mesto gde mogu da budu prihvaćene.

 

NOVI VESNIK:Kakve će geopolitičke posledice ovog sukoba biti po zemlje Istočne Evrope?

 

-Tačni tu se postavlja pitanje – Koliko zemlje Centralne i Istočne Evrope žele da budu subjekti ili pak objekti na međunarodnoj sceni? Pogotovo sada, u vreme velikih promena. Prvi koraci transformacije svetskog poretka su već počeli, nema mnogo vremena za razmišljanje, a uskoro će doći vreme i za delovanje. U ovom trenutku vidimo tri-četiri zemlje u regionu koje su počele da pokazuju nezavisniju politiku. Na prvom mestu je svakako Mađarska sa Orbanovom politikom, a zatim Poljska, uglavnom zbog svojih projekata kao što su Inicijativa triju mora, Ljubljanski trougao i drugo. Prateći Srbiju, koja pored veza sa Rusijom, pokušava da održi veze i sa Briselom, konačno se vidi plamičak Grčke koja je još 2019. kritikovala sankcije Rusiji. Ako Rusija uspe da ubedi NATO da se povuče iz regiona, Poljska će zamrznuti svoje ambicije, jer neće biti podrške, pošto politika Intermarijuma ima potencijalno i antiruski i antievropski karakter. Srbija će biti jedna od zemalja koja može dobiti najviše benefita za svoju neutralnu politiku, a Mađarska će dalje razvijati svoj konzervativizam na unutrašnjem planu.

Preporučujemo:  STIŽU I DODATNE TRUPE: SAD šalju raketne odbrambene sisteme na Bliski istok

NOVI VESNIK:Koji su glavni problemi aktuelne vlasti u Sofiji u vezi sa ukrajinskim sukobom?

 

-Odgovoriću maksimalno objektivno, ne pokušavajući da stanem na ičiju stranu – nedostatak usaglašenosti. Bivši ministar odbrane general Stefan Janev bio je primoran da podnese ostavku upravo zbog svojih stavova o pomenutim događajima. Gospodin Janev je i dalje general, a u slučajevima kao što je sadašnji, on je ipak stručan, i ako se neko ne slaže sa njim, treba ga bar saslušati i uzeti u obzir njegov stav. Međutim, sukob neće biti prva briga vlade u pozadini ekonomske situacije koja je nadolazi širom sveta i Bugarska sigurno neće biti pošteđena.

 

NOVI VESNIK:Objasnite odakle dolazi fenomen rusofobije na Zapadu?

 

-Neznanje i odbijanje prihvatanja drugog i(li) drugačijeg. Čak i mnoge fobije potiču od neznanja, a jedan kalif je jednom rekao precizno da „nema takvog bogatstva kao što je znanje, nema takvog siromaštva kao neznanje“. Sam živim uglavnom među Rusima i Tatarima. Održavam i bliske kontakte, najčešće sa Srbima, Sirijcima i Indonežanima. Istina je da postoje neke stvari koje su mi neshvatljive, ali to nije razlog za mržnju. Naprotiv – veoma mi je zanimljivo da vidim takve „neobičnosti” kod drugih.

 

NOVI VESNIK: Može li sukob izaći van granica Ukrajine? Balkan blizu Ukrajine, može li se u Bosni zapaliti bure baruta?

 

-Bosna je zanimljiv slučaj – to je federacija koja ima unutar sebe federaciju. Podsećam na pisanje svog profesora Midhada Farukšina (profesora na Kazanjskom federalnom univerzitetu), koji kaže da se u današnje vreme se ne može govoriti o punom suverenitetu zemalja zbog Ujedinjenih nacija, koje donekle utiču na unutrašnji život zemalja. Međutim, za Bosnu se može reći da ima možda čak i manji suverenitet. Jednostavnim rečima, jedan od ciljeva federalne politike je da se svaki subjekt, region i deo države „čuje i razume“. Složenost sistema unutrašnje politike zemlje na neki način dostiže ravnotežu, ali ga ponekad čini i prilično ranjivim. Kada postoji odsustvo jedinstvenog pogleda, to uveliko usporava razvoj jedne zemlje i ponekad dovodi do neželjenih stvari. Međutim, upravo zato što, kao što sam rekao, Bosna ima manji suverenitet, za sada ne možemo govoriti o velikim događajima.

 

NOVI VESNIK:· Najviše simpatija za Ruse na Balkanu imaju Srbi i Bugari. Može li se u budućnosti postići istorijski dogovor između dva najveća pravoslavna naroda na Balkanu?

 

-Stvarno se nadam tome. Istorija, nažalost, nije tako nešto pokazala, ali da su tako mislili naši preci, Bugari i Srbi, ne bi bilo država sa našim imenima. Mišljenja sam da nema razlike među nama genetski, kulturno, verski, osim u malim detaljima, koji su razumljivi zbog geografskog položaja. Snažno bugarsko-srpsko ujedinjenje jednostavno bi značilo novu eru na Balkanskom poluostrvu. Druga zanimljivost je da smo zajedno sa Grcima, dodao bih još i Rusima, Ukrajincema i Belorusima, naslednici istočnoromejske kulture i civilizacije. Na osnovu ovoga, sećam se dela Hantingtonovog „Sukoba civilizacija“, gde je budući međunarodni sistem multipolarni svet, a jedna od posebnih civilizacija je sastavljena od ovih naroda.

Preporučujemo:  Izveštaj Igora Strelkova o situaciji na frontu za 29. 04. 2022

Ekskluzivno za Novi Vesnik razgovor vodio: Goran Igić

SVE NAJNOVIJE VESTI NA TELEGRAM KANALU

PRATITE NAS  NA FEJSBUKU I TVITERU

BONUS VIDEO:

Debata: Za i protiv predloga Zakona o referendumu i narodnoj inicijativi i ustavnih promena

U petak, 24. decembra, sa početkom u 15 časova, Institut za evropske studije i Institut za uporedno pravo organizuju debatu [Opširnije...]

Aleksandre Vučiću, Zorana Mihajlović je ona koja ti radi o glavi!

Ne mogu da odolim a da se ponovo ne okrenem za Zoranom Mihajlović, kao što se okrećem na ulici kad [Opširnije...]

Makedonija: Zaev podnosti ostavku u sredu!

Premijer Severne Makedonije Zoran Zaev će u sredu podneti ostavku na tu funkciju, objavila je danas televizija Tema pozivajući se [Opširnije...]

Kako je naprednjak Predrag Petrović iz Bajine Bašte stekao imovinu vrednu pola miliona evra za pet godina rada u državnoj službi?!?!

Кolaps ili pad sistema EPS-a, koji je nedavno bez struje i grejanja ostavio desetine hiljada domova i delova čitavih gradova, [Opširnije...]

AKO POČNE RAT, TE ZEMLJE ĆE BITI ZBRISANE: Strašno upozorenje beloruskog generala

ZAMENIK državnog sekretara Saveta bezbednosti Belorusije general-major Vladimir Arčakov ocenio je da će u slučaju velikog sukoba u Evropi baltičke [Opširnije...]

One thought on “Počeli su prvi koraci novog sistema u međunarodnim odnosima

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *