Albanski bunkeri pravljeni da izdrže i nuklearni napad, ali pobedilo ih more

Bunkeri iz doba komunizma u Albaniji izgrađeni su tako da mogu da izdrže nuklearni napad, ali niko nije predvideo da će ih nekoliko decenija kasnije „napasti“ more.

Albanske obale pod najvećim su uticajem erozije u Evropi. Stručnjaci kažu da su razlozi tome klimatske promene i nekontrolisana urbanizacija.

Uz ušće reke Seman u Jadran, u centralnoj Albaniji, potopljeni su mnogi bunkeri izgrađeni tokom vladavine diktatora Envera Hodže za slučaj američke, sovjetske ili kineske invazije.

Istu sudbina dočekala je i policijska stanica, sportski teren i naftna bušotina.

Ми ћемо убризгати отрове у вашу крв и у крв ваше деце!

Na plažama se mogu videti polomljena stabla, a urušeni krovovi kuća govore o nemoći stanovnika da se bore protiv mora koje neprestano napreduje prema unutrašnjosti.

“Bunkeri su napravljeni da izdrže gotovo sve, ali su izgubili svoju jedinu bitku – s morem”, kazao je za AFP 80-godišnji Ilir Zani.

Lokalno stanovništvo tvrdi da je u samo tri decenije na ovom području Jadransko more progutalo 800 metara obale.

Izmir Mernica, stanovnik sela kraj ušća Semana, pribojava se da bi njegova kafana mogla da bude sledeća.

LEKARI TRAŽE PROPUSNICE 24 SATA: Danas zaseda Krizni štab, na stolu predlog pooštravanja mera do kraja januara

“Zabrinuti smo zbog mora koje guta sve pred sobom”, rekao je prstom pokazujući vodotoranj koji viri iz mora.

Talasi će nas progutati

Godine 2009. vlasti su tenkovima iz mora izvukle sedam potopljenih bunkera. Zbog strujanja mora oko bunkera nastajali su virovi, zbog kojih su se mnogi plivači utopili.

Desetak godina kasnije, bunkeri su opet pod vodom. More ih je “uzelo nazad”, rekao je Mernica.

Preporučujemo:  Presek stanja na frontu u Donbasu: Uništeni komandni centri, Su-25...

Prema stručnjacima za klimatske promene Programa Ujedinjenih Naroda za razvoj (UNDP), oko trećine albanske obale duge 427 kilometara pod uticajem je erozije, a godišnje nastrada metar do dva obale.

Abdula Diku, stručnjak za zaštitu životne sredine, kazao je da u Albaniji zbog rasta nivoa mora godišnje nestane oko 27 tona tla po hektaru zemlje, što je oko 11 puta više od evropskog proseka.

Vlaš Moci iz sela Kereta još uvek održava bunker u kojem se nekad čuvalo oružje za protivvazdušnu odbranu, a sada se u njemu nalazi kafić koji privlači strane turiste.

Moci (64) brine da bi rast nivoa mora mogao biti poguban po njegovo poslovanje, budući da je susedni svetlo zeleni bunker nalik na leteći tanjir već napola pod vodom.

“Bojimo se da bi talasi jednoga dana mogli da nas progutaju. Situacija je strašna”, rekao je AFP-u.

Vlasnici vila i hotela u Keretu protiv mora bore se gradnjom ilegalnih okomitih gatova. No, stručnjaci tvrde da takve mere mogu samo da pogoršaju situaciju.

Žarište erozije

“Takva pojedinačna rešenja štete bioraznolikosti i morskom ekosistemu” , upozorava Mirela Kamberi, stručnjakinja iz UNDP-a. Rešenje ovoga problema još se ne nazire, budući da se ništa ne preduzima kako bi se sprečio rast nivoa mora.

Stručnjaci predviđaju da će se nivo mora u Albaniji do 2100. godine zbog klimatskih promena povećati za između 40 i 105 centimetara.

Problemima doprinosi i krčenje šuma, neregulisano vađenje šljunka iz reka koje je ubrzalo njihove tokove i nekontrolisana urbanizacija diljem obale. Sve je to oštetilo prirodne načine odbrane tog područja.

Порфирије поносни екумениста: Православна црква помаже изградњу католичке катедрале у Београду!

“Problem je u tome što su za potrebe gradnje posečena gotovo sva stabla jele, što je naštetilo prirodnim sistemima”, kazao je bacajući udicu u more 66-godišnji Besnik Zara.

Preporučujemo:  Rusija poručuje: Nema ustupaka Americi

U brdima u okolini Tirane, vidljive su posledice erozije koja je oštetila i unutrašnjost zemlje. Uzrok tome su krčenje šuma i reke koje se ulivaju u obližnje veštačko jezero.

Jezero koje snabdeva glavni grad pitkom vodom već se može smatrati žarištem erozije, kazao je Diku. Kako bi se nosile s problemom, vlasti su 2016. zabranile seču stabala na tom području.

Takođe, obećale su da će ispuniti obećanja data na Konferencijama UN-a o klimatskim promjenama UN-a u Parizu i Glazgovu, te su počele da donose nove zakone.

“Kriminal protiv životne sredine tretiraće se prema krivičnom zakonu kao zločini protiv čovečnosti, imovine ili će biti izjednačeni s organizovanim kriminalom”, upozorio je ministar unutrašnjih poslova Bled Cuci.

PRATITE NAS  NA FEJSBUKU I TVITERU

BONUS VIDEO:

 

Hina

Albanija dostavila Savetu Evrope Rezoluciju o neosnovanosti tvrdnji o trgovini ljudskim organima

Stalna misija Albanije dostavila je svim državama članicama Saveta Evrope i posmatračima Rezoluciju o neosnovanosti tvrdnji o nezakonitoj trgovini ljudskim [Opširnije...]

U Srbiju u septembru stiže 30.000 radnika iz Albanije i Severne Makedonije

Oko 30.000 zanatlija, lekara, medicinskih sestara i tehničara iz Severne Makedonije i Albanije doći će od septembra da radi u [Opširnije...]

Rama potvrdio: Deo nove luke Porto Romano biće baza NATO

Albanski premijer Edi Rama potvrdio da će deo nove luke Porto Romano u Draču biti baza NATO. Rama je to [Opširnije...]

Novi vesnik - favicon - latinica
Sve institucije Albanije pozvane da se mobilišu: Dajte podršku tzv. Kosovu

Predsednik Albanije Iljir Meta pozvao sve institucije Albanije da se mobilišu i daju podršku tzv. Kosovu, kako bi postalo član [Opširnije...]

Zelenski je zahvalio Albaniji na podršci koju ova zemlja pruža Ukrajini

Ukrajinski predesednik Volodimir Zelenski apelovao je u današnjem obraćanju parlamentu Albanije putem video veze da ova zemlja zatvori luke za ruske brodove i ograniči [Opširnije...]

Preporučujemo:  Lavrov: Imamo saznanja da su u Donbas stigli plaćenici sa Kosova, iz Albanije i BiH

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

WP2Social Auto Publish Powered By : XYZScripts.com