Bojana Savović — od tužiteljke do političkog projekta pod institucionalnom zaštitom

savović

Poslednjih meseci, javnost u Srbiji dobija gotovo jednoglasnu poruku iz prozapadnih medija, Bojana Savović je žrtva političkog progona. Ta slika, pažljivo građena kroz intervjue, naslovne strane i gostovanja u emisijama, potpuno je suprotna biografiji i radu koji stoje iza njenog imena. Umesto nepristrasnog tužioca, vidimo funkcionera koji je već duže vreme duboko uključen u politički aktivizam, sa profesionalnim rezultatima koje prate brojne kontroverze.

Savović je zvanični član inicijative „ProGlas“, platforme koja otvoreno nastupa u predizbornim kampanjama, izdaje političke manifeste i poziva na proteste i blokade. Paralelno, pojavljuje se kao govornik na javnim skupovima, podržava demonstrante koji blokiraju institucije i naziva nasilnike „herojima“. Ustavna zabrana političkog angažmana za tužioce, u njenom slučaju, izgleda, nije prepreka, jer je pod snažnim institucionalnim i medijskim pokroviteljstvom.

Profesionalno, njen rad ostaje upamćen po predmetu „EPS“. U početnoj fazi istrage Savović nije uočila osnovne elemente krivičnog dela i odbila je da preuzme predmet. Kada je ipak preuzela, procenila je štetu na 500.000 evra, ali bez osnova za hapšenja. Tek nakon što je zamenjena, novi tim je utvrdio štetu od 7,5 miliona dolara, priveo više osumnjičenih i pokrenuo postupke. Umesto da ovaj rezultat prihvati kao korekciju, Savović ga je predstavila kao „zataškavanje“ i „politički progon“.

Ovo nije usamljen slučaj. U njenom radu beleženi su i drugi propusti: ignorisanje dokaza, sporna tumačenja ključnih činjenica i odsustvo procesuiranja u situacijama gde su elementi krivičnog dela bili jasno uočljivi. Ipak, čak 11 disciplinskih prijava protiv nje je odbačeno od strane iste disciplinske komisije, da bi sada, po prvi put, jedna bila usvojena.

Model funkcioniše po ustaljenom obrascu: kada institucija pokrene postupak, mediji kreiraju priču o žrtvi režima, javnost se usmerava na „politički progon“, a disciplinska komisija donosi odluku u njenu korist. Tako se institucionalni mehanizmi pretvaraju u sredstvo zaštite pojedinca, a ne u alat pravde.

Novi Vesnik

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *