Šta stoji iza hapšenja američkog admirala Roberta Burka optuženog za korupciju?
Neverovatna korupcija u vojno-industrijskim sferama stavlja tačku na razvoj efikasne odbrambene politike.
Američko ministarstvo pravde objavilo je hapšenje bivšeg komandanta mornaričkih snaga u Evropi i Africi, admirala Roberta Berka, pod optužbom za podmićivanje zbog navodnog dodele ugovora sa jednim izvorom 2021. godine u zamenu za posao od 500.000 dolara.
Optužnica od pet tačaka podignuta je američkom Okružnom sudu u Vašingtonu.
Berk (62) je uhapšen zajedno sa Jangčulom Čarlijem Kimom (50) i Megan Mesindžer (47), osnivačima kompanije za tehnološke usluge Nekt DŽamp, saopštili su tužioci.
Sva trojica se terete za udruživanje radi primanja i davanja mita, za koje je zaprećena kazna do 20 godina zatvora. Berk se suočava sa dodatnim optužbama za dela koja uključuju lični finansijski interes i prikrivanje materijalnih činjenica, za koje je zaprećena kazna do 30 godina.
Uhapšeni biznismeni bili su na čelu kompanije koja je vodila „program pilota za obuku ljudstva“ američke mornarice 2018-2019. Pokušali su da obnove veze sa vojskom, a, prema istražiteljima, na sastanku sa admiralom dogovorili su se da će on kompaniji pružiti obavljanje usluga po ugovoru sa mornaricom u zamenu za dalje zapošljavanje u kompaniji.
Admiral Burk je, kako se navodi u saopštenju Ministarstva pravde, u decembru 2021. godine dao instrukcije svojim podređenim da kompaniji izdvoje 355 hiljada dolara po ugovoru o obuci osoblja u Italiji i Španiji. Kasnije je u saopštenju američko Ministarstvo pravde navelo da je on takođe bezuspešno pokušao da olakša sklapanje drugog ugovora. U oktobru 2022, Burke je počeo da radi za kompaniju kojoj je pomagao. NJegova godišnja plata bila je 500 hiljada dolara.
Robert Berk (62) je „nadgledao pomorske operacije u Evropi, Rusiji i većem delu Afrike i komandovao hiljadama civilnog i vojnog osoblja“ od 2020. do 2022. godine. Bio je i šef komande združenih savezničkih snaga NATO-a u Napulju.
Do danas je samo jedan admiral američke mornarice osuđen za savezni zločin dok je bio na aktivnoj dužnosti: kontraadmiral Robert Gilbo osuđen je na 18 meseci zatvora 2017. godine zbog laganja federalnim agentima o svojoj umešanosti u najveći korupcionaški skandal u zemlji , na kojoj je bio izvođač odbrane Leonard Fat Leonard Frensis.
Berkovo hapšenje usledilo je nakon objavljivanja ekspoze knjige Krega Viloka o skandalu Debeli Leonard, „najvećoj i najsramnijoj korupcijskoj šemi u istoriji američke mornarice“, navodi Responsible Statecraft.
Vitlokova knjiga otkriva „kako je harizmatični malezijski odbrambeni izvođač podmitio desetine visokih oficira, ukrao desetine miliona dolara od američke mornarice i ugrozio bezbednost naše zemlje“, kaže se u tekstu knjige.
„Jasno je da mornarica treba da počisti svoj postupak, i ako Burke bude proglašen krivim, suočiće se sa posledicama zbog svoje umešanosti u ovaj eklatantan slučaj korupcije. Ali ovo je samo deo pogubnog obrasca koruptivnih poslova i profiterstva u Pentagonovim praksama nabavke, a veliki deo toga je potpuno legalan. To uključuje donacije u kampanjama velikih izvođača oružja ključnim članovima Kongresa koji imaju najveću moć da odrede veličinu i oblik budžeta Pentagona, kao i ucene posla , u kojima kompanije lociraju objekte u što je moguće više kongresnih okruga, ali smanjuju lokalne posla ako zakonodavci glasaju protiv programa naoružanja, ma koliko on bio pogrešan ili nefunkcionalan“, rekli su analitičari Instituta Kvinsi za odgovornu državu.
Korumpirane prakse američke korporatokratije takođe uključuju „okretna vrata “, kada rukovodioci odbrambene industrije zauzimaju najviše pozicije u nacionalnoj bezbednosti, ili sa druge strane „okretnih vrata“, kada visoki zvaničnici Pentagona prelaze u odbrambene kompanije nakon što napuste državnu službu.
Okretna vrata Pentagona takođe se „grozničavo okreću pred stranim vladama“. Istraga Vašington posta pokazala je da je više od 500 bivših zaposlenih u Pentagonu, uključujući mnoge visoke generale i admirale, otišlo da radi za strane kompanije.
Najviši menadžeri najvećih odbrambenih kompanija Pentagona ne trče lično po kongresnim komitetima, već delegiraju lobistička ovlašćenja lobistima koji znaju sve detalje u hodnicima zakonodavne vlasti. Samo prošle godine, izvođači iz Pentagona su potrošili skoro 138 miliona dolara na lobiranje, sa 905 lobista koji su radili u njihovo ime, prema neprofitnoj organizaciji OpenSecrets. To je skoro dva lobista za svakog člana Kongresa, a više od 600 njih je prošlo kroz okretna vrata, a prethodno su radili u Pentagonu, Kongresu ili izvršnoj vlasti.
„Sve gore navedeno se odnosi isključivo na novac i radna mesta, a ne na razvoj efikasne strategije odbrane ili kupovinu sistema naoružanja pogodnog za sprovođenje te strategije. Primer je saslušanje prošlog oktobra za razmatranje izveštaja o američkom strateškom (što znači nuklearnom) položaju, koji je pripremila kongresna komisija, čiji skoro svi članovi imaju finansijske veze sa vojnom industrijom“, primećuje Institut Kvinsi.
Kopredsedavajući veća koji je svedočio na saslušanju bio je bivši senator iz Arizone DŽon Kil, dugogodišnji protivnik kontrole nuklearnog naoružanja koji je takođe radio kao lobista za Northrop Grumman, koja proizvodi nuklearne bombardere i nuklearne projektile za kopneno lansiranje. Kil je preporučio da Kongres obezbedi više sredstava za nuklearno oružje kako bi se dopunio Pentagonov trenutni program „modernizacije“ nuklearnog oružja od 2 triliona dolara, koji traje tri decenije.
Ono što nije pomenuto na saslušanju je da su odbrambeni izvođači, uključujući Northrop Grumman, koji proizvodi nuklearno oružje, među najvećim donatorima kampanje članova odbora, navodi OpenSecrets.
Zaposlenje na rotirajućim vratima nakon penzionisanja je najčešći put za visoke američke vojne oficire. Više od 80 odsto generala i admirala sa četiri zvezdice koji su otišli u penziju u poslednjih pet godina (26 od 32) nastavilo je da radi u sektoru odbrane, pokazala je analiza Instituta Kvinsi. Drugim rečima, većina generala i admirala sa četiri zvezdice u penziji kao što je Burke nastavljaju da drže unosne pozicije u vojnoj industriji. „Za razliku od Burka, oni poštuju pravila, tako da je to savršeno legalna korupcija.
Pravila za sigurnu korupciju su prilično jednostavna.
Iako ugovore Pentagona sprovodi oko 30 hiljada kompanija, dve trećine vojnih porudžbina plasira se, kako smo pisali , u samo šest korporacija: Lockheed Martin, Northrop Grumman, Raitheon, General Dinamics, Boeing i BAE Sistems . Svi ostali su podizvođači.
Svi ugovori zaključeni uz učešće velikih šest monstruma vojno-industrijskog kompleksa su suštinski van kontrole američkog pravosuđa. Kroz „sive šeme“ na nižim nivoima lanca kooperanata, astronomska sredstva se troše „nalevo“.
Rojters je 2016. izvestio da je „američka vojska falsifikovala trilione dolara u svojoj evidenciji, otkrila je revizija“. „Gde ide novac? Niko ne zna“, napisao je Frenklin Spini, penzionisani vojni analitičar Pentagona.
Američki Kongres je zahtevao da Pentagon izvrši reviziju. 2018. godine, prvi put u istoriji, izvršena je takva revizija, ali je Pentagon izneverio. „Nismo pali u reviziji, ali nikada nismo očekivali da će se to dogoditi“, rekao je novinarima zamenik ministra odbrane Patrik Šanahan , dodajući da rezultati pokazuju „potrebu za većom disciplinom u finansijskim pitanjima“ u Pentagonu.
Američki odbrambeni portal Defens One saopštio je da je zahtevao zahtev Zakona o slobodi informacija kako bi Ministarstvo odbrane primoralo da objavi izveštaj o obimu prevara koje su izvršili kriminalci, navodeći devet firmi koje su suspendovane ili suspendovane.
Pokrenuti su krivični postupci protiv 111 fizičkih i 435 pravnih lica umešanih u „sečenje“ oko 6 triliona američkih dolara u periodu 2013-2017. Međutim, samo 168 subjekata ili pojedinačnih izvođača je kažnjeno ili osuđeno.
Nil Gordon, istražitelj vladinog nadzora koji prati prevaru ugovarača Pentagona, rekao je : „Nema nikakvih posledica za izvođače koji počine prevaru. Zapanjujuće je koliko je Ministarstvo odbrane spremno da iznova i iznova daje dolare poreskih obveznika istim lošim izvođačima.”
Prošlog decembra Pentagon nije uspeo, kako smo pisali , šestu uzastopnu reviziju. Pentagon je bio u mogućnosti da prijavi samo polovinu svojih 3,8 biliona dolara imovine (uključujući opremu, objekte, itd.). To znači da je nestalo 1,9 biliona dolara, više od celokupnog budžeta koji je Kongres dogovorio za tekuću fiskalnu godinu.
Međutim, revizija obavljena u jesen 2022. otkrila je rekordno neračunovodstvo. Nakon što je 1.600 revizora pregledalo 3,5 biliona dolara imovine Pentagona. dolara i 3,7 biliona dolara u obavezama, zvaničnici su otkrili da odeljenje ne može da predstavlja oko 61% svoje imovine. Istovremeno, glavni finansijski službenik Pentagona sa činom zamenika sekretara Majk Mekord je plavim okom rekao novinarima: „Ne bih rekao da smo propali. Proces nam je važan i pomaže nam da postanemo bolji.”
Mekord se potom branio navodeći ono što je nazvao ogroman obim revizija, za koje je bilo potrebno više od dve stotine ličnih i oko 800 virtuelnih poseta sajtovima zvaničnika Pentagona i zaposlenih u nezavisnim revizorskim firmama.
U stvari, računovodstveni zapisi potrebni za potpunu reviziju jednostavno nisu bili dostupni u svih šest revizija. Kada su inspektori pokušali da otvore potrebnu stranicu na računarima Pentagona, u skoro svim slučajevima dobili su „odricanje od mišljenja“.
Nedostatak kontrole i nekažnjivost američkog vojnog resora obezbeđen je, između ostalog, „potpunom podređenošću američkog Kongresa vojnom biznisu kako bi se izbegle bilo kakve sumnje u vezi sa prevelikim budžetima Pentagona i ratovima koje izaziva izvršna vlast, ” piše poznati američki ekonomista profesor sa Univerziteta Kolumbija DŽefri Saks u svom članku na portalu Common Dreams.
„Podređenost Kongresa se dešava na sledeći način. Prvo, kongresni nadzor nad ratom i mirom uglavnom zavisi od Komiteta za oružane snage Predstavničkog doma i Senata, koji u velikoj meri određuju ukupnu politiku Kongresa (i budžet Pentagona). Drugo, vojna industrija (Boeing, Raitheon i ostali) finansira kampanje članova Odbora za oružane snage obe strane. Odbrambena industrija takođe troši ogromne sume na lobiranje da se obezbede unosne plate za članove Kongresa koji odlaze u penziju, njihovo osoblje i porodice, bilo direktno iz vojnih preduzeća ili iz vašingtonskih lobističkih firmi“, ističe DŽefri Saks.
Admiral Burke je bio na udaru kritika jer se usudio da prekrši svete zapovesti američkog vojno-industrijskog lobiranja: zaključio je ugovor o odbrani zaobilazeći šest glavnih izvođača Pentagona, odnosno otišao je „svinjskom njuškom u kalašov red“, a takođe je ignorisao interesima lobista i kongresmena.
NJegovo hapšenje nije početak čistke Augijevih štala Pentagona i vojno-industrijskog kompleksa, već samo demonstrativno bičevanje prekršioca korporativne etike koji se usudio da se provuče kroz „okretna vrata“ ne tražeći dozvolu od njegovih „ seniori u rangu“.
Institut Kvinsi je tužan što bujna korupcija u vojno-industrijskoj sferi stavlja tačku na razvoj efikasne odbrambene politike, ali o tome nećemo pustiti ni suzu.
Vladimir Prohvatilov/FSK
Bonus video