Ni zastoj u dijalogu Beograda i Prištine, koji je posledica jednostranih postupaka ekstremiste Albina Kurtija, nije smetnja da politički Zapad nastavi s obukom i naoružavanjem pripadnika kosovskih bezbednosnih snaga (KBS).
Opasne ideje premijera privremenih institucija koji ne krije da želi da svoje namere sprovede nasilno, ukoliko ne budu na vreme bile zaustavljene, mogle bi da zapale ovaj deo Evrope i da ugroze bezbednost i opstanak srpskog naroda, pre svega na Kosovu i Metohiji. Kao ključna godina u obaveštajnim krugovima na Zapadu pominje se 2027, kada bi već dobro obučena i tehnički modernizovana vojska Prištine postala ozbiljna pretnja za mir u regionu.
Beograd, naravno, ne sedi skrštenih ruku i iz republičkog budžeta se za savremenu vojnu opremu i obuku u Vojsci Srbije izdvajaju velike sume novca. Uz to, za Srbiju je prioritetan privredni razvoj, otvaranje radnih mesta, i tim povodom pokušaće da se maksimalno iskoristi organizacija Ekspa, koji bi mogao biti dodatni ekonomski zamajac za srpsku privredu, dok Kurti za ekonomiju i poboljšanje standarda žitelja Kosmeta ne haje mnogo. Ali se zato Priština iz SAD, Turske, Velike Britanije i Nemačke ozbiljno naoružava. Ako se pogledaju sistemi koje dobijaju, izgleda da se spremaju za ofanzivni rat.
Predsednik Skupštinskog odbora za Kosovo i Metohiju Milovan Drecun kaže da projekat „velike Albanije” ne može da bude realizovan bez podrške zapadnih zemalja, koje ne čine ništa da ga preduprede, već im pomažu proglašavajući Kosmet državom. Za „Politiku” ističe da svako zalaganje da Beograd prizna lažnu nezavisnost Kosova i Metohije i da im omogući članstvo u UN zapravo je zalaganje za velikoalbanski projekat. Smatra da je koncept „velike Albanije” napravljen kao kontrateg za uravnoteženje Srbije i srpskog činioca na Balkanu. „Ukoliko bi do toga došlo, onda bi na red došle Severna Makedonija i Crna Gora i gotovo izvesno je da bi planuo i jug centralne Srbije, jer niko ne bi mogao da ih zaustavi u realizaciji tog projekta”, kaže Drecun.
https://vaseljenska.net/2023/08/28/virtuelna-robija-21-veka-televizija/
Ističe da ga mnogo više zabrinjava i vojni plan zbog koga Srbija mora da upali crvenu lampicu, jer Zapad intenzivno oprema i obučava buduću vojsku Kosova – sada KBS. Dodaje da Kurti trenutno nema odgovarajuću vojnu silu da to sprovede u delo, ali da je na putu da je stvori. Kaže da se nekom žuri jer se sprema za ozbiljan vojni sukob. „Zapad pokušava da politički marginalizuje i obesmisli ideju ’velike Albanije’, ali zato pruža punu podršku stvaranju jedne takve formacije. Pogledajte šta se dešava na KiM, gde Kurti uz podršku sa Zapada vrši jednu kompletnu militarizaciju albanskog društva. Kosovska vlada je napravila nacrt administrativnog uputstva ’Za podizanje patriotske i građanske svesti za pristupanje KBS-u’. To i jesu pripreme za ozbiljniji sukob i militarizaciju, jer prave mobilne timove u kojima će biti civilni i vojni stručnjaci koji će ići po Kosmetu i obučavati mlade ljude i podizati svest da brane ’zemlju’ (Kosovo) i da postanu deo KBS-a”, ističe Drecun.
Navodi da planiraju da im pruže klasičnu vojnu obuku i dodaje da je to jako opasna situacija jer se vide namere iz toga. „Ta instrukcija koja je pripremljena nosi veoma velike rizike i može imati ozbiljne posledice, jer je očigledno da se priprema za veliki sukob i zato mu je potrebna ta formacija kao što je KBS. Planom restruktuiranja iz 2019. godine bilo je najpre predviđeno da se transformacija KBS-a u vojsku Kosova završi za deset godina, kada bi stekla punu operativnu sposobnost. Predviđeno je da se godinu dana ranije uvede obavezno služenje vojnog roka za mladiće uzrasta od 19 do 34 godine”, kaže Drecun. Navodi da je procenjeno da će tada regrutni potencijal biti 180.000 ljudi.
Petković sa ambasadorom Italije o političkoj i bezbednosnoj…
Iako je bilo predviđeno da imaju 5.000 aktivnih vojnika, oni sada već imaju 400 ljudi više koji su dobro opremljeni i obučeni, jer čitav taj posao radi NATO sa svojom logistikom i instruktorima. Bivši takozvani ministar odbrane Armend Mehaj izjavio je pre nekoliko meseci da je plan da u roku od tri godine svi pripadnici KBS-a prođu posebnu obuku uz pomoć Velike Britanije. Uz to, dosad je oko 2.500 ljudi završilo obuku po NATO standardima. A ambasada SAD u Prištini navodi da je cilj da se KiM učlani u NATO i da počnu pregovore o ulasku u EU i zato su im potrebne ove snage. Takođe, američki ambasador u Prištini Džefri Hovenijer i Albin Kurti potpisali su u četvrtak sporazum o bezbednosnim merama u cilju zaštite poverljivih informacija. Hovenijer je tom prilikom rekao da dokument omogućava „da postignemo naš zajednički cilj da se kosovske bezbednosne snage transformišu u profesionalne, NATO interoperabilne, multietničke snage za teritorijalnu odbranu, kao i da se Kosovo integriše u evroatlantske bezbednosne strukture”.
https://vaseljenska.net/2023/08/28/biljana-stojkovic-nosi-majicu-organizacije-cija-je-parola-srbe-na-vrbe/
Milovan Drecun navodi da „odjednom zbog događaja u Ukrajini i zbog nagoveštaja mogućeg rata SAD i njenih saveznika s Kinom u Indo-Pacifiku, najkasnije do 2027, dolaze izjave više kosovskih političara albanske nacionalnosti koji govore da je potrebno skratiti taj rok za transformaciju za dve do tri godine”. „Onda imate Kurtija koji sada izlazi s nekakvom inicijativom za jačanje građanske i patriotske svesti i sa obukom ljudi koji nisu uključeni u KBS. Zašto sada on praktično radi ono što je trebalo kosovska vlast da radi 2028. godine? On sada to na mala vrata uvodi, jer mu se žuri, jer mu treba što više ljudi koji će biti obučeni da rukuju naoružanjem i da učestvuju u nekakvim borbama koje on planira”, upozorava Drecun i navodi da Kurti pokušava da stvori što veću kritičnu masu ljudi koji su mu potrebni da izvrši dopunu KBS-a.
Problem je što postaje sve očiglednije da je reč o snagama koje su ofanzivne i ne trebaju im za odbrambene aktivnosti. „Ta priča je laž. Kada vas neko naoružava daljinski vođenim letelicama (dronovima), protivoklopnim sredstvima i haubicama, to je ofanzivno sredstvo. Protiv čijih tenkova će to da upotrebljavaju”, pita Milovan Drecun. Podseća na izveštaj koji je napravljen u okviru radne grupe za zapadni Balkan programa Globalna Evropa u Međunarodnom centru za naučne radnike „Vudro Vilson”. U tom izveštaju se navodi da je učvršćivanje kosovske nezavisnosti prioritet, kao i nastavak pritisaka na Srbiju zbog „destabilizujućeg delovanja”. „Tamo se navodi da je jasan put članstva Kosova u NATO do 2027. godine. Zanimljivo je da se na više mesta spominje 2027. i navodi se da je potrebno omogućiti razvoj KBS-a u operativnu vojsku do 2027, skraćuju taj rok. Ovo je nešto što zabrinjava”, upozorava Drecun.
Više zemalja uključeno je u formiranje kosovske vojske, a posebno se ističu SAD, Nemačka, Velika Britanija i Turska. Iako se tako ne čini, prema obaveštajnim podacima, Bundesver je osam godina imao vodeću ulogu i on je još 2018. godine rasporedio više od 40 terenskih vozila tipa „volf”, uključujući i radionice širom KiM, i to, kako je rečeno, kao „vidljiv izraz izvrsnih odnosa između Bundesvera i kosovskih snaga bezbednosti”. Diplomatski izvori u Prištini potvrđuju da i danas postoji živa razmena s Bundesverom. Kada je reč o vojnoj obuci, Bundesver osigurava logističku obuku, obuku vojne policije ili obuku pri deminiranju. Posete jedinicama takođe su deo programa. Nemački general s jednom zvezdicom savetuje Kosovare o radu ministarstva obrane.
Vojni komentator Vlade Radulović kaže da se KBS nalazi u procesu transformacije u kosovsku vojsku, i to je sada druga faza tog procesa, gde su oni najavljivali da će krenuti s konkretnijim nabavkama naoružanja. Za naš list navodi da su školovanje i obučavanja oficirskog i podoficirskog kadra ozbiljan posao. „Iz ove perspektive, pokušaj poređenja KBS sa VS je besmislen, jer je reč o manjoj količini naoružanja i ljudstva kojim raspolažu. Izmenama zakona oni su predvideli i povećanje aktivnog i rezervnog sastava i pored toga nije reč o respektabilnim snagama. Da li bi oni u potencijalnom sukobu mogli da predstavljaju problem – sigurno da bi mogli, iako po Rezoluciji SB UN 1244 ne bi smeli da imaju vojsku. Ako sve to stavimo na papir, najveći bezbednosni problem za njih u celoj toj priči su Srbi koji žive na KiM. Albanski faktor na Balkanu bi mogao da predstavlja problem do te mere da se u nekim krugovima govori o potencijalnom ’trećem balkanskom ratu’ gde bi se zemlje regiona udružile protiv albanskog faktora”, navodi Radulović.Antrfile
Graovac: Naoružavanje „Kosova” za dodatni pritisak na Beograd
Analitičar Centra za društvenu stabilnost Srđan Graovac kaže da kada se govori o naoružavanju kosmetskih Albanaca, odnosno o opremanju takozvane vojske Kosova, moramo da se fokusiramo na političke interese država koje učestvuju u tom nelegalnom procesu. Za „Politiku” kaže da sama činjenica da Kosmet po međunarodnom pravu nema pravo da formira vojsku govori o očiglednom međunarodnom pravnom nasilju. „Zemlje kolektivnog Zapada, na prvom mestu SAD i Velika Britanija, naoružavanjem Prištine vrše dodatni pritisak na Beograd. Ukoliko znamo da su sve zemlje oko južne srpske pokrajine članice NATO-a, kao i da su NATO snage stacionirane na samom Kosmetu, onda je jasno protiv koga bi eventualno to oružje trebalo da bude usmereno. Na ovaj način NATO šalje jasnu poruku Beogradu da je njegov strateški cilj zaokruživanje celog našeg regiona pod njegovom zastavom i da će Srbija, dok god ne bude stala pod taj barjak, biti tretirana kao potencijalna pretnja, dok će kosmetski Albanci biti ništa drugo do sredstvo NATO-a za disciplinovanje Beograda”, ističe Graovac.
Navodi da ne treba zanemariti ni poziciju Turske, koja igra možda i najznačajniju ulogu u procesu naoružavanja kosmetskih Albanaca. Ako uzmemo u obzir vrednost i količinu isporučenog oružja privremenoj administraciji u Prištini, jasno je da Ankara i te kako računa na partnerstvo sa albanskim faktorom na Balkanu.
„Nije tajna da Turska vodi neoosmanističku politiku i da ima jasnu nameru da Balkan uključi u svoju zonu dominantnog uticaja. Muslimanski faktor, bilo da se radi o Bošnjacima ili Albancima, predstavlja ključni oslonac te turske ekspanzije”, zaključuje Srđan Graovac. Dodaje da će se proces naoružavanja Albanaca nastaviti jer za zvaničnu Ankaru i za vlade na Zapadu vojno osnaživanje kosmetskih Albanaca ima strateški značaj. On nema sumnje da ovakav razvoj situacije neminovno ceo region vodi ka sukobima i nestabilnosti.Antrfile
Oružje stiže sa svih strana
KBS je dobio moderno oružje iz većeg broja država NATO-a. Turska im je dala protivtenkovske rakete, dronove „bajraktare” i haubice. Dronove nisu dosad podizali jer im nije dao NATO. Oni imaju termovizijsku optiku, s velikim dometom, zbog čega pripadnici Vojske Srbije moraju da budu veoma oprezni, i da imamo adekvatna sredstva ukoliko naš narod bude ugrožen. Od Turske su dobili i šest oklopnih točkaša „vuran” sa instaliranim minobacačima 120 milimetara – to su praktično pokretne minobacačke baterije, a ugovorena je isporuka još 15. Oni su oklopljeni, na vrhu imaju poklopce koji se otvaraju kada se dejstvuje, i onda se brzo pobegne s lica mesta, pre nego što ih neprijatelji uspeju otkriti.
Postoji i verzija s daljinski upravljanom borbenom stanicom – mitraljezom 12,7 milimetara. Tu je još i 80 oklopnih vozila „kobra” (donacija iz Turske) kao i 55 američkih oklopnjaka M-117 „gardijan”. Od SAD je dobijeno oko 200 „hamera”, vozila vrlo upotrebljivih i pokretnih za manevar, a od Nemačke 150 terenskih vozila „mercedes”. Zbog opasnosti od stalnih pokreta tenkova prema administrativnoj liniji, KBS je od članica NATO-a dobio veliki broj ručnih raketnih bacača, namenjenih za uništavanje tenkova i transportera, ali i protivoklopne sisteme „omtas”, koji dejstvuju na udaljenosti od 200 do 4.000 metara i „ubice” su tenkova jer ih napadaju odozgo, preko gornjeg dela kupole, koji je najranjiviji.
BONUS VIDEO: